АНАРХИЈА
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Онлајн текстови
Бог е злобен, човекот е слободен - Прудон

Анархизмот во Латинска Америка

Смртта на еден Палестинец - Полак

Моќта ги корумпира и најдобрите - Бакунин

Развој на анархистичките идеи во Македонија - Инџиќ

Анархизмот и насилството - Малатеста

Капиталистичкиот систем - Бакунин

Комунизам и анархија - Кропоткин

Анархизам и комунизам - Фабри

Анархизам - Савески

Што е анархија?

Што е анархизам?

Кои се анархистите?

Што е безвластие?

Вовед во анархокомунизам

Што е анархокомунизам? - Прајс

Кон анархизмот - Малатеста

ОРГАНИЗАЦИОНА ПЛАТФОРМА - Махно и др.

Правото на глас на жените - Голдман

Писмо на Кропоткин до Ленин

АНАРХИЈА ПОЕМА

Југославија – Империјалистичка војна

Улогата на Католичката црква во Холокаустот во Југославија

Анархизам - Беркман

Синдикализам и анархизам - Кропоткин

Што да се прави? - Малатеста

Што е капитализам?

Први Мај - Махно

Последното писмо на Кропоткин

Организацијата на Првата Интернационала - Бакунин

Бездржавен социјализам: Анархизам - Бакунин

Петар Манџуков - биографија од Хаџиев

Дискусија за анархија - Малатеста

Анархија и организација - Букчин

Site Meter

Kade sme uspeale i koga?

+3
Секс Објект
Anarchist
Ravachol
7 posters

Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Ravachol Вто Апр 21, 2009 2:54 am

Obicno koga razgovarate so bilo kogo na tema anarhija se pojavuva prasanjeto (potocno konstatacija) deka ete - anarhijata nikogas nikade ne uspeala. Osven prvobitnite zaednici koi bile anarhicni eve spisok na mesta kade anarhijata pobeduvala t.e. za opredelen vremenski period bila ukinata/unistena drzavata,vlasta i site nejzini atributi.
Se nadevam deka ke pomogne ako vo nekoj dijalog povtorno vi kazat - anarhijata nikade ne uspeala :

1.Spanija 1936-39, najpoznat primer vo 20-ot vek, pretezno provinciite Katalonija,Andaluzija, Aragon i Asturias zaedno so regionot Costa Brava.

2.Ukraina 1918-22, period poznat i kako 'Mahnovstina' i 'Viljna Ukrajina', 3/4 od denesna Ukraina i golem del od juzna Rusija.

3.Pariska komuna, Francija 18.3-28.5 1871, vostanija i vo 20 drugi gradovi zaduseni vo krv.

4.Rod Ajlend 1636-48, denesni SAD

5.Tortuga 1640-80,denesna Kolumbija, 'piratska' komuna, skrsena od zdruzenite mornarici na Anglija,Francija,Spanija i Holandija.

6.Albermarl 1640-63, denesni SAD

7.Anglija 1649-52, 'The Diggers', se naselile vo edna angliska grofovija, originalniot 'skvot', pacifisti, W.Everard i G.Winstanley, nasilno okupirana od Kromvelovite sili.

8.Libertalija 1675-1715, Madagaskar, 'Komuna' od poranesni pirati i oslobodeni robovi.

9.Vajtvej kolonija 1898-do denes, 'Komuna' od angliski anarhisti pacifisti nesto kako 'The Diggers', SE USTE funkcionira

10.San Feliu republica libertaria, Katalonija 1909.

11.Meksiko 1910-1928, 'Zapatistas' na jug, 'Division del Norte' na sever dolgi godini se drzat protiv Meksikanskata i Amerikanskata armija.

12.Tambov 1918-21, poznato i kako 'Antonovstina' ruska varijanta na Mahno, steta sto ne se koordinirale, edno vreme bile 50.000 dobrovolci, na kraj unisteni od Crvenata Armija i Cheka

13.Kangaso 1920-40, Brazil, reion Sertao, pokraini Pernambuko i Paraiba.

14.Kronstat 1921, Rusija

15.Patagonija 1921, 'La Patagonia rebelde', Argentina, anarhisticka teritorija, krvav kraj.

16.Tolstojevi komuni, SSSR 1917-1937, anarho-pacifisticki komuni spored ideite na Lav Tolstoj, nasilno uguseni od Stalin.

17.Sinmin 1924-31, Sev.Koreja, delovi od Mandzurija/Kina, uguseni od Japonski sili so neocekuvani sojuznici : Maovite komunisti i Cang Kaj Sekovite nacionalisti. Koga e Anarhizmot vo prasanje se obedinuvaat i boljsevici i nacisti, i maslo i voda.

18.Ungarija 1956, anti-boljsevicka revolucija, samoorganiziranje na rabotnicite so 'soveti' i selanite vo 'komuni', voena intervencija na SSSR.

19.Zapadna Sahara 1975-do denes. Vostanie protiv spanskite kolonijalni vlasti, spancite isterani, vleguvaat Maroko i Mavritanija so voena poddrska na Francija da ja podelat kolonijata. Dolga vojna, pobeda vo 1991, bez drzava! FUNKCIONIRA podobro od site africki drzavi.

20.Kvangdzu 1980, Juzna Koreja 'pariska komuna na 20-ot vek' lugeto protiv fasistickata drzava i kapitalot.

21.Cijapas 1994-do denes, Juzno Meksiko, omilena referenca na anarhistite za uspesnosta na anarhijata, isterana/ukinata meksikanskata drzava od 32 okruzi. YA BASTA!

22.Tretata robovska vojna 73-71 p.n.e., Denesna Italija, togasna rimska republika, Spartak i oslobodenite robovi dve godini ziveat bez drzava, eden od prvite poznati primeri na anarhija, ne ideoloska tuku vo praksa.

23.Slavonija,Zagorje,Slovenija 1573, poznato kako vostanie na Matija Gubec, dobar primer od ovie prostori deka se mozelo i bez vlast.

24.Vat Tajler 1381, Anglija, oslobodeni 2/3 od denesna Anglija, John Ball prv pat najavuva deka bila kakva vlast e zlo i deka treba da se ubie sekoj kral i politicar.

25.Adamitite 1400-21, denesna Ceska, religiozno dvizenje koe ucelo deka sekoja vlast doaga od gjavolot i deka sekoj moralen covek treba da se bori protiv nea, avangarda vo mnogu pogledi, nivnite stavovi ne se zastareni do den denes.

26.Somalija 1991-do denes, soboren posledniot vladetel tamu Mohamed Siad-Bare, boljsevik-diktator i ottogas do denes niokoj ne ja obnovuva drzavata kako takva, se obidoa SAD,Italija,Obedineti nacii,Etiopija i S.Arabija - site porazeni. Nivoto na kvalitet na zivot iako se uste straotno nisko po evropski standardi podobreno deset pati sprema 1991.

27.Irska 1000 p.n.e - 1170 n.e. specificen svet na irskite kelti so mnogu primesi na anarhija i mnogu nostalgija po tie vreminja sudejki po bezbrojnite legendi od Tuata de Danan do Arturijanskiot ciklus.

28.Slobodnite gradovi vo sredniot vek, stotici gradovi ja eliminirale kralskata vlast vo mnogu togasni zemji i se samoorganizirale. Ova traelo nekoi cetiri veka do industriskata revolucija koga vlasta konecno nasla nacin da gi skrsi.

29.Brakata i sestrite na slobodniot Duh,okolu 1300-1400, verski orientirana grupa, denesna Germanija i Francija, slicno kako i Adamitite, prvata seksualna revolucija.

30.Dong Hak 1894-96, selska revolucija vo Koreja, korejska 'mahnovstina' so elementi na Vat Tajler, povtorno armiite na Japonija,Kina i korejskite avtoritarci pobeduvaat.

31.Kornvol 1497, Anglija, vostanie protiv celokupnata vlast, obid za mars na London i glavata na Kralot.

32.East Anglia 1381, John Wraw, ohrabreni od uspehot na Tajler i Bol vostanie so cel da se dokrajci vlasta.

33.Minster 1520-40, Germanija, Johan od Lejden, selsko vostanie i osloboduvanje na teritorija.

34.Kengir 1954, SSSR, Prviot celosno osloboden Gulag od strana na robovite na boljsevizmot.

35.Sv.Kilda ostrovite, Skotska 1500-1930, ostrovi kade sto do 1930 nemalo vlast, lugeto se organizirale kako sto znaele i dobro funkcionirale.

36.Tomas Mincer 1528-29, Germanija, selski komuni i uste eden dokaz deka vlasta ne e dadena od prirodata, ekvivalent na Tajler/Bol/Rou/Gubec...

-------------------

Ova se samo nekoi USPESNI primeri mislam deka ima uste mnogu, ako znaete za drugi slodono dodatete.

Za onie za zal neuspesni vo sledna prilika...

Pozdrav

Vive l'Anarchie !
avatar
Ravachol

Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Anarchist Вто Апр 21, 2009 12:37 pm

Cool, ne sum znael za pogolemiot del od ovie komuni!
Anarchist
Anarchist

Број на мислења : 603
Registration date : 2008-01-05

http://anarhija.tk

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Ravachol Вто Апр 21, 2009 6:33 pm

Eve uste nekolku primeri, napomenuvam deka se raboti za praktikuvanje na anarhija a ne anarhisti definirani kako takvi, bidejki samiot poim anarhizam e od kasniot 18-ti vek (William Godwin) :

37.Kosta Brava 1450-1950 Spanija ribarski sela organizirani po principot na samoorganizacija, ribarskite brodovi bile zaednicki, ulovot se delel sprema potrebite, jako ateisticko dvizenje, eliminirani od Franko

38.Pitkern 1789-1830, ostrov vo pacifikot, pribeziste na Tomas Kristijan i ostanatite od buntot na 'Bounty' zaedno so domorodci od Tahiti. Nivni potomci den denes ziveat tamu.

39.Notingemsir, Anglija 1810-1817, dvizenjeto na Luditite (sprema Ned Lud) oslobodena teritorija, edno vreme poveke britanska vojska imalo protiv luditite otkolku protiv Napoleon.

40.Holy experiment, Pensilvanija 1681-90, denesni SAD, religiozna grupa 'kvekeri' smetajki ja vlasta za 'demonska' sama se organizira po ugled na 'Adamitite', edinstvena kolonija belci koja nema problemi so indijancite, duri i sorabotuva so niv.

41.Utopija 1847-1875, Ohajo, SAD, anarhisti individualisti i mutualisti gradat 'komuna', Dzozaja Voren, dobro im odelo do gragjanskata vojna posle toa poleka se eliminirani.

42.Moderni vreminja 1851-1869, Long Ajlend, SAD, 'komuna' slicna na 'Utopija', Voren i Endrjuz, 3 km kv., slicna sudbina so prethodniot primer.

43.Kristijanija 1971-do denes, Danska, 'sloboden grad', pocetoci kako hipi skvot do denes razviena vo samostojna zaednica.

44.Kaskadija 1996, Orgegon SAD, ekoloski anarhisti se naseluvaat i se obiduvaat da sprecat unistuvanje na sumite, posle nekolku meseci intervencija na represivniot aparat na SAD.

45.Argentina 2001-do denes,'Piketerosi', okolu 250 fabriki se 'eksproprirani' od rabotnicite posle bankrotot na argentinskata drzava, okolu 11.000 luge rabotat na ovie mesta, direktna demokratija, dokaz deka IWW bile vo pravo i deka gazdite i menadzerite se izlisni.

46.Juzna Afrika 2005-do denes, dvizenjeto 'Abahlali baseMjondolo' do denes okolu 36 'komuni vo Durban, Kejptaun, Pitermaricburg i Pajntaun. Nagorna linija. Odlicen primer za samoorganizacija vo denesno vreme, sooceni so siromastija, ne se na milost i nemilost na kapitalistite.

47.Italija 1918-22, okupacija na fabriki od anarho-sindikalistite 'SAI', nesto kako 'CNT/FAI' vo Spanija i 'Piketeros' vo Argentina, okolu 25.000 ucestvuvaat, unisteni so doaganjeto na Musolini i fasizmot.

48.Kina 1911-30, desetici komuni osnovani od bivsi pripadnici na 'Eastern assassination corps' proponenti na 'propaganda so delo', na kraj eliminirani od Cang Kaj Sek i Mao.

49.Nikaragva 1925-34, polovina od teritorijata pod kontrola na borcite na Augusto Sandino, licnost podocna zloupotrebena od boljsevicite, 'komuni' od specificen tip za nivnite uslovi, na kraj porazeni od Nacionalnata garda i amerikankite marinci.

50.Norilsk 1953, SSSR, eden od najzloglasnite gulazi, vostanie, se vee crnoto zname na Mahno trae samo nedela dena, golem potfat ako se ima vo predvid uslovite.

51.Fregatata Storozevoj 1975, SSSR, pobuna na mornarite oficerite zatvoreni proglasena slobodna zona, se upatuvaat na otvoreno more, uloveni od sovetskata mornarica, represalii.

52.Romenvil 1909-12, Francija, komuna osnovana od 'Bandata na Bono' 'ilegalistite', zamira posle tragicniot i 'bitkata kaj Sanzi'.

53.Haiti 1990-do denes, na 1/4 od teritorijata nema voopsto nikakva vlast, drzavat e otstraneta t.n. 'grassroots' organizacija na lugeto, nesto slicno so Somalija.

54.Krstaricata 'De Zeven Provinsien 1931, Holandija,pobuna, najgolemiot brod na hol. mornarica. Oficerite ubieni, na mesto na hol. zname postaveno crveno-crnoto, brodot bombardiran od hol. avijacija, mnogu zrtvi, represalii.

55.Satjagraha dvizenje 1870-do denes, Indija, dvizenje sprema nekoi idei na Gandi, posebno onie deka drzavata moze da padne so neplakanje danoci i nenasilna gradjanska neposlusnost, desetici 'komuni', nadez vo indiskoto sekojdnevie, poddraska od ekonomistot Sen, trn vo okoto na vlasta.

56.Ark komuna 1948-do denes, Italija, po uzor na Gandi, nenesilno dvizenje polse izvesno vreme prifakaat i ne-bas-nenasilni metodi, ucestva vo demonstracii, se siri i vo Franccija,Spanija i Kanada no tamu zamira po nekolku godini.

57.Damanhur federacija 1975-do denes, Piemont Italija, nju-ejdz/neo-pagan/anarho 'komuna' koja sega ima okolu 3.400 luge, finalen dokaz deka se moze i bez drzavata, iako nekoi clenovi sorabotuvaat so ital.drzava, cekor napred vo sekoja smisla, gostuvaa vo 'Na rubu znanosti' pred nekoja godina.

58.Samerhil 1921-do denes, Lejton, Anglija, skolo spored principite na Aleksander Nil i Fracnisko Ferer, anti-avtoritarno,ateisticko, se bazira na samoregulacija na ucenicite.Dobar primer kako se moze BEZ denesnite obrazovni strukturi.

59.Maliot komonvelt 1919-25, Sari, Anglija, Homer Lejn, nesto slicno kako 'Samerhil' no so deca eks-stitenici na popravni domovi i zatvori. Ogromen uspeh, nov zivot za stotici deca 'od dnoto' zatvorena od vlastite poradi otsustvo na 'patriotsko-religioznen karakter'.

60.Niderkojfingen komuna 1986-do denes, Germanija, antikapitalizam, direktna demokratija, anarhija.

61.Grcija 6.12.2008-do denes, poznati nastani za koi e uste rano da se kaze vo koj pravec ke se razvivaat, nekolku kvartovi vo Atina/Solun prakticno 'bezdrzavni'.

Ima uste nekolku...

Pozdrav

Vive l'Anarchie !
avatar
Ravachol

Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Ravachol Нед Апр 26, 2009 12:32 am

Eve i nekolku primeri kade za zal ne se uspealo vo nastojuvanjeto da se unisti/istera/svede na minimum drzavata barem za odreden vremenski period :

1.Tolpuddle Martyrs, England 1834
2.Revolutions of 1848, France,Italy,Germany,Austria,Hungary,Poland,Russia
3.Narodniki, Russia 1820-1860
4.Narodnaya Volya, Russia 1860-1905
5.Zemya & Volya,Russia 1870-1890
6.Ishutin Group, Russia 1860-70
7.Heymarket Martyrs, USA 1886
8.Tragic week, Catalonia 1909
9.German revolution 1918-1921
10.Moscow rebelion 1928
11.Movements of 1968, France,Germany,Italy
12.First Russian revolution 1905
13.Cartagena insurrection 1873, Spain
14.Colorado mine wars 1894-1927, USA
15.Spithead & Nore mutiny 1797, England
16.UK General strike of 1926
17.IWW (Wobblies)
18.Calais mutiny 1919, France
19.Cassidy,Kidd & the 'Hole in the wall' 1875-1921, USA,Bolivia,Peru,Argentina
20.Xerez uprising 1892, Spain
21.Severino di Giovanni's gang, Buenos Aires 1920's
22.Maurice Jacob, Workers of the night 1890-1905
23.Sidney street siege, London 1911
24.Max Hoelz, Black & Red army of Vogtland, Saxony 1920's
25.Boka Kotorska mutiny 1918
26.Black guards & the battle of Malaja Dmitrovka 1918
27.Third Russian Revolution 1918-1919
28.Ned Kelly's gang 1870-80
29.Fernando Garrido co-operative movement 1860's
30.Matese mountains insurrection - Napoli 1877
31.New Caledonia,First 'Kanak' Rebellion 1878
32.New Caledonia,Second 'Kanak' Rebellion 1917
33.Gasan peasant rebellion, Korea 1812
34.Jinju peasant rebellion, Korea 1862
35.Joaquin Murrieta, Mexico 1880-90
36.Alcoy rebellion, Spain 1873
37.Genral strike uprising in Catalonia, 1917
38.Catalan general strike of 1919
39.Alto Llobregat insurrection, Spain 1932
40.Tarassa insurrection, Spain 1933
41.Aragon uprising, Spain 1934
42.Cayenne penal colony rebellion, 1894
43.Second Cornish uprising 1497
44.Amaury of Chartres, medieval ages
45.Meuse valley & Heinault rebellion, Belgium 1886
46.Anarchists against artillery riot, Bern, Switzerland 1893
47.The rebellion of the hanged, Chiapas 1930's
48.Mutiny in Wilhelmshaven 1918/19
49.Seoul student uprising, Korea 1929
50.Barthelemy Verset (Verzet), French Robin Hood 1940-1954
51.Bergama rebellion, Turkey 1997
52.Oaxaca rebellion, Mexico 2006 & 2007
53.'La Amistad' mutiny 1839
54.Stonehenge 1985, 'the battle of the Beanfield'
55.The Days of Rage, Chicago 1969-1970
56.Nat Turner's slave uprising 1831
57.Bougainville liberation army and the war for freedom 1985-2003
58.Jacques Roux, 'Les Enrages', France 1790/1793-1800
59.Lyon & Reims uprisings 1831
60.St.Denis group,France 1886-1894

I uste mnogu drugi...

Pozdrav

Vive l'Anarchie!
avatar
Ravachol

Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Секс Објект Нед Апр 26, 2009 7:52 pm

Bravo za temava, drugar!
Секс Објект
Секс Објект

Број на мислења : 210
Age : 36
Registration date : 2008-01-05

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Ravachol Сре Апр 29, 2009 3:00 pm

Huang Chao rebellion, China 874-884
Canudos insurrection, Brazil 1898-1902
Swing uprising, England 1830
Novocherkask uprising, SSSR 1962

Borbata trae iljadnici godini : anarhisti vs. statisti
avatar
Ravachol

Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by punk_bt Пон Окт 19, 2009 3:47 pm

pred nekoj den gledav eden klip na youtube na ovaa tema,anarhija imalo i toa epten uspeshna irskite kelti ziveele vo anarhizam dooooooolgo vreme,se dodeka ne dosle angliskite kopiljaci i ne ja unistile cela utopija

https://www.youtube.com/watch?v=W1hBgcyEL-A
punk_bt
punk_bt

Број на мислења : 69
Registration date : 2008-03-27

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by р Вто Ное 09, 2010 5:38 am

Средновековен Исланд

Пенсилванија 1860

-Овие два примери се анархистички во некоја основна форма, но ако треба да им се додаде наставка тоа секако не би биле анархо-комунистички. Воглавно, имало голема почит врз приватната сопственост, имале организирана одбрана (полиција) и приватни судови. Примери за успешни "free-market anarchism". Патем, и Ирските Келти функционирале по анархо-капиталистички принципи!

р
р

Број на мислења : 206
Registration date : 2010-10-21

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Pandonetti Сре Ное 10, 2010 2:18 am

PRIVATNI SUDOVI??? Laughing A VRZ OSNOVA NA STO SUDELE TIE SUDOVI ,PRIVATNI ZAKONI Laughing KOJ JA IZVRSUVAL KAZNATA PRIVATNI POLICAJCI??? SITE POGORENAVEDENI BILE DEL OD PRIVATNA VLADA??? KADE E TUKA ANARHIZMOT???? Laughing
Pandonetti
Pandonetti

Број на мислења : 136
Age : 44
Location : Skopje
Registration date : 2010-08-26

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by р Сре Ное 10, 2010 7:28 am

Пандонети кога се повикувам на други извори тоа не го правам за да изгледам паметен и начитан. Го правам поради неколку причини:
1. немаме сите време да истражуваме и да читаме за вакви ствари, но на некој ова му е работи и претходно завршил голема работа.
2. не се повикувам на било кој туку се повикувам на фаци кои се признаени и почитувани. мојот ограничен ум кој функционира со ограничено време не може да има став за се и притоа да биде поткрепен со факти.
3. се повикувам на разни извори и ГИ НАВЕДУВАМ за да им одадам признание и да не им ги крадам идеите, туку да признаам од кој црпам.
4. неможам за секоја тема да пишувам цел труд (а луѓе пишувале) така да само наведувам име, па некад и дело, па кој има време и интерес нека прочита, нека размисли, нека побие/прифати.

Најпрвин, зошто Средновекове Исланд велам дека бил анархо-капиталистичко општество? СИ најпрвин бил изолиран остров, па немало голема потреба од заштита од надворешна инвазија. Викизните кои се преселиле од Норвешка избегале од таму, бидејќи ги курчеле феудалните односи помеѓу кралот, земјопоседниците и селаните. КОга стигнале во Исланд создале заеднички децентрализирана управа. Немале централна влада, ниту јавна сопственост-се било приватно, па така и судовите и извршувањето на правото. Ако настанале некоја фрка, странките ги бирале членовите на судот. Но, бидејќи нема смисла сега се да објаснувам во коментаров...кој го интересира нека прочита.

Еве еден извадок
Medieval Icelandic institutions have several peculiar and interesting characteristics; they might almost have been invented by a mad economist to test the lengths to which market systems could supplant government in its most fundamental functions. Killing was a civil offense resulting in a fine paid to the survivors of the victim. Laws were made by a "parliament," seats in which were a marketable commodity. Enforcement of law was entirely a private affair. And yet these extraordinary institutions survived for over three hundred years, and the society in which they survived appears to have been in many ways an attractive one. Its citizens were, by medieval standards, free; differences in status based on rank or sex were relatively small; and its literary, output in relation to its size has been compared, with some justice, to that of Athens
р
р

Број на мислења : 206
Registration date : 2010-10-21

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by р Сре Ное 10, 2010 7:31 am

П.С. Пандонети па сам си кажа дека работиш како адвокат. Зарем не си слушнал за арбитража која фирмите сакајќи да ја избегнат државната бирократија, си ги решаваат споровите на арбитража. Бројката на арбитражни (ПРИВАТНИ!) судови е се поголема и поголема, а случаите кои излегуваат пред арбитражи се во огромен број. А и што толку те зачудува во приватна полиција? Па, зарем не постојат приватни обезбедувања и слично? Но, како што реков-мора да се чита, јебига! Имало попаметни умови од нас кои работа им било да истражуваат на темиве!
п.п.с. А колку од горенаведените биле анархо-комунистички? Кој ја извршувал полициската служба и судството? Сите биле слободни? Што ако некој сакал да направи нешто спротивно од колективот, како на пример во Шпанската револуција во 30тите? Знаеш што се случувало со оној кој ќе пробал да тргува со пари? Му летала главата! Кој му ја сечел? Ех...анархизам, анархизам!
Во анархо-индивидуализмо/капитализмот овие работи не се проблем. Треба пазарот да ги снабди овие услуги исто како што ги снабдува сите други за кои има потреба. Средновекове Исланд функционирал 300 години пред христијаните да им дојдат и заебат се!
р
р

Број на мислења : 206
Registration date : 2010-10-21

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Pandonetti Сре Ное 10, 2010 2:06 pm

Odgovor na tvoite odgovori Rothbard
Najprvin vo vrska so prviot tvoj post jas nikade ne spomanav deka se pravis pameten tuku samo prasav kade e anarhizmot vo uslovi na postoenje na privatni sudovi policija vlada itn..
Ti vo naredniot post se potrudi da mi odgovoris no povtorno ne najdov argumenti koi bi me ubedile vo toa a eve nakratko ke odgovoram i zosto.
Tocno e znam za postoenjeto na arbitrazi i istite mozat da bidat nacionalni ( vo ramkite na edna drzava) i internacionalni von granicite. Nekoi od arbitrazite ( najcesto trgovskite arbitrazi) mozat da se predvidat vo dogovorite za sorabotka kako nadlezni od samite strani. No povtorno vo sproveduvanjeto na odlukite na arbitrazite koi se obavezni, (AKO NEMA DOBROVOLNO ISPOLNUVANJE),ucestvuva drzavata so nejziniot izvrsen mehanizam ( izvrsiteli, policija itn..) Pa taka i vo anarhizmot nekoj tie odluki na arbitrazite treba da gi sproveduva. Spomena agencii za obezbeduvanje ( a znaev od prethodno deka ke gi spomenes niv :-) I tocno za niv denes moze mnogu da se procita kolku tie agencii za obezbeduvanje vrsat reket vrz firmite, lugjeto, i kolku namesto da obezbeduvaat ja koristat svojata surova sila da ucenuvaat nekogo ( duri ni MVR ne moze da se sparvi so niv). Zamisli sega vo sostojba na anarhizam privatni policii/agencii za obezbeduvanje, zbir od armija na izvezbani batki so solidno poznavanje na borecki vestini i oruzje. Kolku ovie agencii ke bidat centar na mokj i onoj koj gi poseduva ovie agencii moze da ucenuva i ugnetuva bilo kogo pod zakana za negoviot fizicki integritet. E tuka bas i nema "sloboden pazar" :-) Sum sozdal privatna armija/policija i ne me interesira dali smetas deka sum konkurenten ili ne. Agenciite ke ja imaat silata da tepaat ugnetuvaat i ucenuvaat kogo sakaat, KOJ KE GI SPRECI??? Zamisli denesnovo nase MVR da bese privatno i da se rakovodese samo od ekonomskiot interes bez da "Sluzi i zastituva" -- Strasno. Da sumiram vo uslovi na anarhizam kaj sto ke ima privatni sudovi privatna policija i drugi privatni firmi koi ke vrsat drzavni funkcii, nema nisto da se smeni od sostojbata na drzavnost vo koja se naogjame denes, samo ke se sozdade privatna vlast kontrolirana samo od "slobodniot Pazar" t.e. stremezot za povekje pari i kapital. Pak ke prasam KADE E TUKA ANARHIJATA??? BIDEJKI VAKVOTO OPSTESTVO NA PRIVATNI FIRMI KOI VODENI OD EKONOMSKIOT INTERES VRSAT DRZAVNI RABOTI NE E ANARHIZAM TUKU NAJTESKA FORMA NA UGNETUVANJE NA OBICNIOT COVEK.


Последната промена е направена од Pandonetti на Сре Ное 10, 2010 2:08 pm. Мислењето е променето 2 пати. (Reason for editing : dopolnuvanje)
Pandonetti
Pandonetti

Број на мислења : 136
Age : 44
Location : Skopje
Registration date : 2010-08-26

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Rastapunk Чет Ное 11, 2010 3:01 am

Се согласувам во потполност со Пандонети, зошто покрај сите аргументи што ги имаш во врска со Анархо - капитализмот, овие неколку на број се косат со сите други добри страни. Мислам дека анархо - капитализмот е премногу подложен на монопол, бирократија, злоупотреба, угнетување и слично.
Rastapunk
Rastapunk
Admin

Број на мислења : 236
Age : 32
Location : Во Скопјето!
Registration date : 2009-10-19

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by р Чет Ное 11, 2010 4:49 am

ОКSmile.
р
р

Број на мислења : 206
Registration date : 2010-10-21

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Ravachol Чет Ное 25, 2010 10:04 am

Во САД околу 20 милиони народ е привремено,делумно или трајно надвор од системот.
Бартерот цвета во некои места,се воведуваат локални валути,довербата кон федералната власт е на најниско можно ниво.
avatar
Ravachol

Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12

Вратете се на почетокот Go down

Kade sme uspeale i koga? Empty Re: Kade sme uspeale i koga?

Пишување by Sponsored content


Sponsored content


Вратете се на почетокот Go down

Вратете се на почетокот


 
Permissions in this forum:
Не можете да одговарате на темите во форумот