Онлајн текстови
Бог е злобен, човекот е слободен - ПрудонАнархизмот во Латинска Америка
Смртта на еден Палестинец - Полак
Моќта ги корумпира и најдобрите - Бакунин
Развој на анархистичките идеи во Македонија - Инџиќ
Анархизмот и насилството - Малатеста
Капиталистичкиот систем - Бакунин
Комунизам и анархија - Кропоткин
Анархизам и комунизам - Фабри
Анархизам - Савески
Што е анархија?
Што е анархизам?
Кои се анархистите?
Што е безвластие?
Вовед во анархокомунизам
Што е анархокомунизам? - Прајс
Кон анархизмот - Малатеста
ОРГАНИЗАЦИОНА ПЛАТФОРМА - Махно и др.
Правото на глас на жените - Голдман
Писмо на Кропоткин до Ленин
АНАРХИЈА ПОЕМА
Југославија – Империјалистичка војна
Улогата на Католичката црква во Холокаустот во Југославија
Анархизам - Беркман
Синдикализам и анархизам - Кропоткин
Што да се прави? - Малатеста
Што е капитализам?
Први Мај - Махно
Последното писмо на Кропоткин
Организацијата на Првата Интернационала - Бакунин
Бездржавен социјализам: Анархизам - Бакунин
Петар Манџуков - биографија од Хаџиев
Дискусија за анархија - Малатеста
Анархија и организација - Букчин
Similar topics
Анархизам, одма. Е како?
+11
Dr.Freakadelic
evolutionary
Che
cafka
Kittentits
BaXAnt
Anarchist
Ghost Dog
-off-
negative_h
Banshee Paganica
15 posters
АНАРХИЈА :: Категорија :: Анархија
Страна 3 of 3
Страна 3 of 3 • 1, 2, 3
Re: Анархизам, одма. Е како?
tocno i klasnite podelbi,kapitalizmot i nacizmot sve se toa predrasudi kon pomalku sposobnite.nacizmot ti vika ubi gi pomalku sposobnite ili poinakvite ne ti trebaat ili treba da se izdignes nad niv....a kapitalizmot i gornata klasa vika eksplatiraj gi pomalku sposobnite egzistiraj na niv grb demek prezivuvanje na najakite ...ekspaltiraj ili bidi eksplatiran toa e kapitalizam kolku primitivno zvuci ...da ne ti se veruva kolku ne sme naprednale od robovladetelstvo ,napredokov do sega znaci samo napredok na tehnologija
evolutionary- Број на мислења : 146
Registration date : 2008-05-21
Re: Анархизам, одма. Е како?
evolutionary напиша:
КОГА БИ МОЖЕЛ ДА УБЕДИШ ШТО ПОВЕЌЕ ЛУЃЕ ДА ТЕ ПРОЧИТААТ И ПОВЕРУВААТ ВО СЕТО ТОА БИ БИЛО СУПЕР. НО КАКО?
ПОРАНО БАРЕМ ИМАШЕ МИТИНЗИ.
ДАЛИ МОЖЕ ДА СЕ ОРГАНИЗИРА НЕКОЈ?
Anarho- Број на мислења : 146
Registration date : 2008-01-30
Re: Анархизам, одма. Е како?
Митинзи се позерска работа.tepev напиша:evolutionary напиша:
КОГА БИ МОЖЕЛ ДА УБЕДИШ ШТО ПОВЕЌЕ ЛУЃЕ ДА ТЕ ПРОЧИТААТ И ПОВЕРУВААТ ВО СЕТО ТОА БИ БИЛО СУПЕР. НО КАКО?
ПОРАНО БАРЕМ ИМАШЕ МИТИНЗИ.
ДАЛИ МОЖЕ ДА СЕ ОРГАНИЗИРА НЕКОЈ?
Журче е права ствар
Re: Анархизам, одма. Е како?
negative_h напиша:Митинзи се позерска работа.tepev напиша:evolutionary напиша:
КОГА БИ МОЖЕЛ ДА УБЕДИШ ШТО ПОВЕЌЕ ЛУЃЕ ДА ТЕ ПРОЧИТААТ И ПОВЕРУВААТ ВО СЕТО ТОА БИ БИЛО СУПЕР. НО КАКО?
ПОРАНО БАРЕМ ИМАШЕ МИТИНЗИ.
ДАЛИ МОЖЕ ДА СЕ ОРГАНИЗИРА НЕКОЈ?
Журче е права ствар
haah,udri brigu na veselje m?
Секс Објект- Број на мислења : 210
Age : 36
Registration date : 2008-01-05
Re: Анархизам, одма. Е како?
AntiSocial_Bitch напиша:negative_h напиша:Митинзи се позерска работа.tepev напиша:evolutionary напиша:
КОГА БИ МОЖЕЛ ДА УБЕДИШ ШТО ПОВЕЌЕ ЛУЃЕ ДА ТЕ ПРОЧИТААТ И ПОВЕРУВААТ ВО СЕТО ТОА БИ БИЛО СУПЕР. НО КАКО?
ПОРАНО БАРЕМ ИМАШЕ МИТИНЗИ.
ДАЛИ МОЖЕ ДА СЕ ОРГАНИЗИРА НЕКОЈ?
Журче е права ствар
haah,udri brigu na veselje m?
ТИ ПА !!!
Anarho- Број на мислења : 146
Registration date : 2008-01-30
Re: Анархизам, одма. Е како?
da ez ja mislam deka e vo red i zurce nekoe no sepak mislam deka ima podobar nacin za da vlijaes vrz lugeto.moze ke mislite deka ne sum realen i se furam,(pa mozebi se furam)no nacinot na izlaganje vo javnosta dali bilo protest,tribina-debata,ili delenje na flaeri i pomfleti,ostavanje paroli po zidovi,vozenje skejt na javni mesta(za ez),e podobro od zurce zosto od iskustvo na zurce lugeto idat samo zaradi muzikata.pr.ej ima muzika vecer na skolka ovie ke svirat aj ke odime,ne im e bitno koja e celta na svirkata,ili sto sakaat da propagiraat so nastapot!pozdrav
ama za sega dosta e i zurce!
ama za sega dosta e i zurce!
-off-- Број на мислења : 190
Age : 34
Location : skopje
Registration date : 2008-03-03
Re: Анархизам, одма. Е како?
anarhija odma
epa sobirajte kamenjata,vadete vilite,ostrete nozojte polnete koktelite i ajt kolede na vladata
epa sobirajte kamenjata,vadete vilite,ostrete nozojte polnete koktelite i ajt kolede na vladata
punk_bt- Број на мислења : 69
Registration date : 2008-03-27
Re: Анархизам, одма. Е како?
Nikogas dosega ne e stvorena privremena ili trajna anarhija nikade po miren pat. Toa sto nemame hrabrost za borba i ni e posigurno vaka na marginite na kapitalizmot so tastatura vo raka e druga rabota, no mora da se priznae ociglednoto.Trite mesta vo svetot kade sto drzavata e ukinata/unistena kako takva se :
1.Pogolem del od ex-meksikanskata drzava Chiapas (32 okruzi) kade sto od 1994 do sega Drzavata Republika Meksiko e odstraneta (nema danoci, politicari, voeni sili, obrazovni ili bilo kakvi drzavni institucii, lugeto se organizirani sami). DALI e toa ostvareno po miren pat? NE!
Na 1.1.1994 pocnuva vostanie so napadot na EZLN (Zapatistite) na drzavnite sili vo nekolku pogolemi grada i mnogu sela vo Chiapas. Borbite traat i den denes no so namalen intenzitete otkako Meksikanskata drzava/vlast uvide deka nema da moze da ja skrsi gerilata si legnaa na brasnoto.
2.Pogolem del od ex-Spanskata kolonija Zapadna Sahara vo Severna Afrika, kade od 1975 do denes nema drzavna vlast iako Spanija, Francija a i 'komsiite' Maroko i Mavritanija se obidele so nekolku masivni voeni akcii da go skrsat dvizenjeto 'Polisario'. Slicno kako i Chiapas - nema danoci i drugi drzavni zla.
3.Cela teritorija na drzavata porano poznata kako Somalija. Po uspesnoto vostanie od 1991 i likvidacijata na boljsevistickiot diktator Siad Barre ne e povtorno vospostavena drzava. Porazeni se i stranskite voeni intervencii pod UN (SAD i Italija). Konceptot za drzava dozivuva celosen poraz. Vo ponovo vreme Etiopija i S.Arabija se obiduvaat da vospostavat 'drzavnost' no povtorno se porazeni.
Koj od ovie segasni primeri, da ne zboruvama za minatoto se ostvareni po miren pat!?
1.Pogolem del od ex-meksikanskata drzava Chiapas (32 okruzi) kade sto od 1994 do sega Drzavata Republika Meksiko e odstraneta (nema danoci, politicari, voeni sili, obrazovni ili bilo kakvi drzavni institucii, lugeto se organizirani sami). DALI e toa ostvareno po miren pat? NE!
Na 1.1.1994 pocnuva vostanie so napadot na EZLN (Zapatistite) na drzavnite sili vo nekolku pogolemi grada i mnogu sela vo Chiapas. Borbite traat i den denes no so namalen intenzitete otkako Meksikanskata drzava/vlast uvide deka nema da moze da ja skrsi gerilata si legnaa na brasnoto.
2.Pogolem del od ex-Spanskata kolonija Zapadna Sahara vo Severna Afrika, kade od 1975 do denes nema drzavna vlast iako Spanija, Francija a i 'komsiite' Maroko i Mavritanija se obidele so nekolku masivni voeni akcii da go skrsat dvizenjeto 'Polisario'. Slicno kako i Chiapas - nema danoci i drugi drzavni zla.
3.Cela teritorija na drzavata porano poznata kako Somalija. Po uspesnoto vostanie od 1991 i likvidacijata na boljsevistickiot diktator Siad Barre ne e povtorno vospostavena drzava. Porazeni se i stranskite voeni intervencii pod UN (SAD i Italija). Konceptot za drzava dozivuva celosen poraz. Vo ponovo vreme Etiopija i S.Arabija se obiduvaat da vospostavat 'drzavnost' no povtorno se porazeni.
Koj od ovie segasni primeri, da ne zboruvama za minatoto se ostvareni po miren pat!?
Ravachol- Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12
Re: Анархизам, одма. Е како?
Ravachol напиша:Nikogas dosega ne e stvorena privremena ili trajna anarhija nikade po miren pat. Toa sto nemame hrabrost za borba i ni e posigurno vaka na marginite na kapitalizmot so tastatura vo raka e druga rabota, no mora da se priznae ociglednoto.Trite mesta vo svetot kade sto drzavata e ukinata/unistena kako takva se :
1.Pogolem del od ex-meksikanskata drzava Chiapas (32 okruzi) kade sto od 1994 do sega Drzavata Republika Meksiko e odstraneta (nema danoci, politicari, voeni sili, obrazovni ili bilo kakvi drzavni institucii, lugeto se organizirani sami). DALI e toa ostvareno po miren pat? NE!
Na 1.1.1994 pocnuva vostanie so napadot na EZLN (Zapatistite) na drzavnite sili vo nekolku pogolemi grada i mnogu sela vo Chiapas. Borbite traat i den denes no so namalen intenzitete otkako Meksikanskata drzava/vlast uvide deka nema da moze da ja skrsi gerilata si legnaa na brasnoto.
2.Pogolem del od ex-Spanskata kolonija Zapadna Sahara vo Severna Afrika, kade od 1975 do denes nema drzavna vlast iako Spanija, Francija a i 'komsiite' Maroko i Mavritanija se obidele so nekolku masivni voeni akcii da go skrsat dvizenjeto 'Polisario'. Slicno kako i Chiapas - nema danoci i drugi drzavni zla.
3.Cela teritorija na drzavata porano poznata kako Somalija. Po uspesnoto vostanie od 1991 i likvidacijata na boljsevistickiot diktator Siad Barre ne e povtorno vospostavena drzava. Porazeni se i stranskite voeni intervencii pod UN (SAD i Italija). Konceptot za drzava dozivuva celosen poraz. Vo ponovo vreme Etiopija i S.Arabija se obiduvaat da vospostavat 'drzavnost' no povtorno se porazeni.
Koj od ovie segasni primeri, da ne zboruvama za minatoto se ostvareni po miren pat!?
Dobredojde drugar!
Se soglasuvam so tebe deka potrebna e nasilna revolucija za radikalna promena na opstestvoto. NO da vidime sto treba za revolucija..
Nakratko bidejki nemam mnogu vreme da pisuvam...
Potrebno e pogolemiot del od masite da bidat podgotveni za revolucija, da znaat sto i kako posle istata revolucija, za podgotovki treba mnogu, megju drugoto e EDUKACIJATA... ako sakame da se ottrgneme i da se oslobidime od drzavata treba da naucime prvo kako da ziveeme bez nea... Pak kje kazam sega i da se soberat 20 dusi koi kje sakaat nasilno da se sprotivstavat efektot nema da bide golem vo odnos na nasata cel t.e. anarhisticko opstestvo...
Jas ne mislam deka drzavite kako i vladeackite klasi... golemite korporacii itn... kje se otkazat tuku taka... za da mozeme nie na miren nacin da se oslobodime od niv.
Re: Анархизам, одма. Е како?
Pozdrav companero ! Uste ednas ke kazam deka ova e najubavoto iznenaduvanje posledno vreme gledam deka ima anarhisti tuka, mislev deka sme nekolku dusi samo.
Vo pravo si za toa deka treba da se naucime da ziveeme bez drzavata, sega koj kolku moze. Dosega sum naucil da ziveam bez mnogu raboti taka da drzavata ke mi nedostiga najmalku, hehehe.
Nekolku tocki vo vrska so topicot :
1.Nikade i nikogas 'masite' ne bile na strana na nikakva revolucija vo nekoj procent pogolem od petina od naselenieto, duri i vo uspesnite primeri kako Angliskata burzoaska revolucija 1648 ili Francuskata od 1789, da ne prajme muabet za 1917 vo Rusija (boljsevicite imale mogu skromno clenstvo i poddrska ama imale lideri so genijalna dijabolicnost i privremen sojuznik, Germanskata armija) a uste pomalku Kuba 1959.
2.Kubanskata revolucija (ne e anarhisticka iako seriozen broj anarhisti kako Cienfuegos i t.n. 'socijalni-revolucioneri' kako Che ucestvuvale vo nea) na primer.
Pocnata e so okolu 90 dusi koi se naoruzale, samite se obucuvale vo SAD i Meksiko i so poluraspadnato brodce pristignale na Kuba. Protiv niv bila armijata na Batista od okolu 14.000 vojnici plus policijata. Znaeme kako seto toa se zavrsi.
3.Spored presmetkite na Bob Denard (voen platenik ex-legioner, nema vrska so anarhizmot no ima vrska so krevanje buntovi i drzavni udari vo Afrika) za eventualen uspeh na t.n. insurrection treba gore-dolu najmalku okolu 0.1 % od naselenieto vo aktivni borbeni grupacii, plus pozadinska/logisticka poddrska od non-combatants.
4.Ovoj primer bese vo Chiapas kade imase okolu 7.000 borci sto e okolu 0.17 % od naselenie od nekoi 4,3 milioni. Sekako i vtoriot uslov pozadina/logistika ili 'jataci' po nase bese ispolnet. Ama lugeto go spremale toa uste od 1983 znaci skoro 11 godini. Toa znaci deka slicna situacija bi barala izvesen broj godini priprema na drugo mesto, ovde ili vo Grcija naprimer.
5.Sto se odnesuva do edukacija, tocno e, samo treba nesto ednostavno, da recam 'za raja' posto tesko nekoj da pocni so Bakunin,Malatesta,Kropotkin,Stirner (Egoto - 600 strani brrrr.) i kompanija. Primerite od Francija vo vremeto na nivnite anarhisticki 'generacii' se dobri : pecatenje i radio. Sekako i drugite raboti se tuka : sabotaza, izbegavanje porezi, sverc, poddrska na strajkovi itn. Zborot se siri so razgovor ama najlesno so delo. Izleguvaat luge na strajk i nikoj ne gi podrzuva - tuka e mestoto za akcija, potesko lugeto zaboravaat koga nekoj gi poddrzal vo najtezok moment, toa ostanuva, znam po licni iskustva.
6.Ova moram da go kazam a isto se raboti za iskustvo, mora po sekoja cena da se izbegnat 'sojuzi' so grupi kako 'seksualni malcinstva', 'nvo-a', 'grupi za zastita na zivotni', 'vegetarijanski drustva', razni egzoticni religiozni grupi,'alternativna umetnost', 'zdruzenija za pravata na zenite' i slicno. Zosto ? Kako prvo nikoj ovde na balkanot nema da te svati seriozno ako te gleda vo drustvo na takvi organizacii. Pretpostavuvam deka poveketo od vas se od studentsko/intelektualno milje pa zatoa sakam da ukazam na ovie raboti, bez navreda. Rudar ili metalski rabotnik ke go ubedis vo takvi raboti? Smesno e posto sum rabotel vo topilnica vo Slovenija, pa makar kao se potolerantni vo odnos na gorenavedenite raboti znam kako razmisluvaat. Isto vazi i za drugi 'profesii'. Vtoro, takvite grupi baraat priznavanje i/ili finasiranje od Drzavata i prifakanje od sistemot, kako na primer vo Skandinavija ili Beneluks, ke dobijat sto sakaat i potoa gi zabole niv za borba protiv drzavata i kapitalizmot. Ako toa e cel i na anarhistite, tesko nas! Treto se raboti za licni preferenci dali nekoj ne saka da jade meso ili veruva vo nesto ili saka istopolov seks. Toa spaga vo domenot na licnite opredelbi.
7.Edinstveno mesto ovde na balkanot kade sto ima seriozen broj anarhisti i simpatizeri e Grcija. Tamu ima realna opcija za nesto pogolemo vo skoro vreme. Kaj nas kako stojat rabotite bi trebalo nekoi 30-40 godini, najmalku. A toa e nadvor od nasata prikazna.
Pozdrav i golema blagodarnost za linkot za Audio knigite.
Vo pravo si za toa deka treba da se naucime da ziveeme bez drzavata, sega koj kolku moze. Dosega sum naucil da ziveam bez mnogu raboti taka da drzavata ke mi nedostiga najmalku, hehehe.
Nekolku tocki vo vrska so topicot :
1.Nikade i nikogas 'masite' ne bile na strana na nikakva revolucija vo nekoj procent pogolem od petina od naselenieto, duri i vo uspesnite primeri kako Angliskata burzoaska revolucija 1648 ili Francuskata od 1789, da ne prajme muabet za 1917 vo Rusija (boljsevicite imale mogu skromno clenstvo i poddrska ama imale lideri so genijalna dijabolicnost i privremen sojuznik, Germanskata armija) a uste pomalku Kuba 1959.
2.Kubanskata revolucija (ne e anarhisticka iako seriozen broj anarhisti kako Cienfuegos i t.n. 'socijalni-revolucioneri' kako Che ucestvuvale vo nea) na primer.
Pocnata e so okolu 90 dusi koi se naoruzale, samite se obucuvale vo SAD i Meksiko i so poluraspadnato brodce pristignale na Kuba. Protiv niv bila armijata na Batista od okolu 14.000 vojnici plus policijata. Znaeme kako seto toa se zavrsi.
3.Spored presmetkite na Bob Denard (voen platenik ex-legioner, nema vrska so anarhizmot no ima vrska so krevanje buntovi i drzavni udari vo Afrika) za eventualen uspeh na t.n. insurrection treba gore-dolu najmalku okolu 0.1 % od naselenieto vo aktivni borbeni grupacii, plus pozadinska/logisticka poddrska od non-combatants.
4.Ovoj primer bese vo Chiapas kade imase okolu 7.000 borci sto e okolu 0.17 % od naselenie od nekoi 4,3 milioni. Sekako i vtoriot uslov pozadina/logistika ili 'jataci' po nase bese ispolnet. Ama lugeto go spremale toa uste od 1983 znaci skoro 11 godini. Toa znaci deka slicna situacija bi barala izvesen broj godini priprema na drugo mesto, ovde ili vo Grcija naprimer.
5.Sto se odnesuva do edukacija, tocno e, samo treba nesto ednostavno, da recam 'za raja' posto tesko nekoj da pocni so Bakunin,Malatesta,Kropotkin,Stirner (Egoto - 600 strani brrrr.) i kompanija. Primerite od Francija vo vremeto na nivnite anarhisticki 'generacii' se dobri : pecatenje i radio. Sekako i drugite raboti se tuka : sabotaza, izbegavanje porezi, sverc, poddrska na strajkovi itn. Zborot se siri so razgovor ama najlesno so delo. Izleguvaat luge na strajk i nikoj ne gi podrzuva - tuka e mestoto za akcija, potesko lugeto zaboravaat koga nekoj gi poddrzal vo najtezok moment, toa ostanuva, znam po licni iskustva.
6.Ova moram da go kazam a isto se raboti za iskustvo, mora po sekoja cena da se izbegnat 'sojuzi' so grupi kako 'seksualni malcinstva', 'nvo-a', 'grupi za zastita na zivotni', 'vegetarijanski drustva', razni egzoticni religiozni grupi,'alternativna umetnost', 'zdruzenija za pravata na zenite' i slicno. Zosto ? Kako prvo nikoj ovde na balkanot nema da te svati seriozno ako te gleda vo drustvo na takvi organizacii. Pretpostavuvam deka poveketo od vas se od studentsko/intelektualno milje pa zatoa sakam da ukazam na ovie raboti, bez navreda. Rudar ili metalski rabotnik ke go ubedis vo takvi raboti? Smesno e posto sum rabotel vo topilnica vo Slovenija, pa makar kao se potolerantni vo odnos na gorenavedenite raboti znam kako razmisluvaat. Isto vazi i za drugi 'profesii'. Vtoro, takvite grupi baraat priznavanje i/ili finasiranje od Drzavata i prifakanje od sistemot, kako na primer vo Skandinavija ili Beneluks, ke dobijat sto sakaat i potoa gi zabole niv za borba protiv drzavata i kapitalizmot. Ako toa e cel i na anarhistite, tesko nas! Treto se raboti za licni preferenci dali nekoj ne saka da jade meso ili veruva vo nesto ili saka istopolov seks. Toa spaga vo domenot na licnite opredelbi.
7.Edinstveno mesto ovde na balkanot kade sto ima seriozen broj anarhisti i simpatizeri e Grcija. Tamu ima realna opcija za nesto pogolemo vo skoro vreme. Kaj nas kako stojat rabotite bi trebalo nekoi 30-40 godini, najmalku. A toa e nadvor od nasata prikazna.
Pozdrav i golema blagodarnost za linkot za Audio knigite.
Ravachol- Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12
Re: Анархизам, одма. Е како?
Ravachol напиша:Pozdrav companero ! Uste ednas ke kazam deka ova e najubavoto iznenaduvanje posledno vreme gledam deka ima anarhisti tuka, mislev deka sme nekolku dusi samo.
Vo pravo si za toa deka treba da se naucime da ziveeme bez drzavata, sega koj kolku moze. Dosega sum naucil da ziveam bez mnogu raboti taka da drzavata ke mi nedostiga najmalku, hehehe.
Па има доста кои се декларираат како анархисти и анархистки, но не сме поврзани како што треба, не зборам за некаква си централна организација, туку за барем некаква мрежа од контакти. Форумов е еден таков обид.
Ravachol напиша:
Nekolku tocki vo vrska so topicot :
1.Nikade i nikogas 'masite' ne bile na strana na nikakva revolucija vo nekoj procent pogolem od petina od naselenieto, duri i vo uspesnite primeri kako Angliskata burzoaska revolucija 1648 ili Francuskata od 1789, da ne prajme muabet za 1917 vo Rusija (boljsevicite imale mogu skromno clenstvo i poddrska ama imale lideri so genijalna dijabolicnost i privremen sojuznik, Germanskata armija) a uste pomalku Kuba 1959.
За 1917 мислам дека масите биле на страна на револуцијата, но тоа што дозволиле да бидат заебани од мала група на луѓе(болшевиците) тоа е друга работа.
Инаку да те прашам дали би се нарекувале ние анархисти, доколку креваме ние револуција која нема да ја сакаат масите?
Или ај вака, кога ќе видиш човек што сака да си го одземе животот со тоа што ќе скокне од зграда, ќе го спречиш во тоа или?
Re: Анархизам, одма. Е како?
Ke se obidam da go sprecam da se samoubie, dali ke uspeam ne znam.
Pozdrav drugari i drugarki.
'Masata' t.e. golemoto mnozinstvo od lugeto nikogas i nikade nema da bidat za revolucija. Ti navedov prakticni primeri od minatoto. Lugeto se preokupirani od sekojdenvna borba za opstanok taka da e nevozmozno da najdat vreme za mislenje. Toa vreme sto go imaat go trosat za TV Pink i telenoveli.
Vo Chiapas nikoj ne odel od mesto do mesto da objasnuva kako i sto ke se dobie so revolucija. No imale solidna baza, okolu 7.000 luge pod oruzje i okolu 30.000 simpatizeri i jataci, od naselenie od 4.300.000. Dali ovie cifri ti izgledaat kako mnozinstvo? Za Kuba veke pisuvav. Sekoja revolucija pocnuva so odredena grupa luge koi zemaat oruzje vo race, dokolku opstoto nivo na nezadovolstvo vo nekoe opstestvo e golemo. Nivoto na nezadovolstvo na kaj lugeto treba da e nad 50% toa e tocno. A tuka veke e i poveke od toa. Sekako organizacijata bara mnogu godini. Vo Chiapas skoro 11. Kuba 9 itn.
Sto se odnesuva do propaganda dobro e lugeto da znaat barem za Pavel Satev i solunskite atentatori. Dali imas nekoj link? Dobro e da se stvori vrska so Anarhizmot i so ovdesni primeri. Polesno lugeto bi slusale za Satev otkolku za Durruti. Sto mislis za nabavka na radio-oprema kako poevtina opcija za dejstvuvanje?
Golem pozdrav
Vive l'Anarchie !
Pozdrav drugari i drugarki.
'Masata' t.e. golemoto mnozinstvo od lugeto nikogas i nikade nema da bidat za revolucija. Ti navedov prakticni primeri od minatoto. Lugeto se preokupirani od sekojdenvna borba za opstanok taka da e nevozmozno da najdat vreme za mislenje. Toa vreme sto go imaat go trosat za TV Pink i telenoveli.
Vo Chiapas nikoj ne odel od mesto do mesto da objasnuva kako i sto ke se dobie so revolucija. No imale solidna baza, okolu 7.000 luge pod oruzje i okolu 30.000 simpatizeri i jataci, od naselenie od 4.300.000. Dali ovie cifri ti izgledaat kako mnozinstvo? Za Kuba veke pisuvav. Sekoja revolucija pocnuva so odredena grupa luge koi zemaat oruzje vo race, dokolku opstoto nivo na nezadovolstvo vo nekoe opstestvo e golemo. Nivoto na nezadovolstvo na kaj lugeto treba da e nad 50% toa e tocno. A tuka veke e i poveke od toa. Sekako organizacijata bara mnogu godini. Vo Chiapas skoro 11. Kuba 9 itn.
Sto se odnesuva do propaganda dobro e lugeto da znaat barem za Pavel Satev i solunskite atentatori. Dali imas nekoj link? Dobro e da se stvori vrska so Anarhizmot i so ovdesni primeri. Polesno lugeto bi slusale za Satev otkolku za Durruti. Sto mislis za nabavka na radio-oprema kako poevtina opcija za dejstvuvanje?
Golem pozdrav
Vive l'Anarchie !
Ravachol- Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12
Re: Анархизам, одма. Е како?
Ravachol напиша:Ke se obidam da go sprecam da se samoubie, dali ke uspeam ne znam.
Sto se odnesuva do propaganda dobro e lugeto da znaat barem za Pavel Satev i solunskite atentatori. Dali imas nekoj link? Dobro e da se stvori vrska so Anarhizmot i so ovdesni primeri. Polesno lugeto bi slusale za Satev otkolku za Durruti. Sto mislis za nabavka na radio-oprema kako poevtina opcija za dejstvuvanje?
Golem pozdrav
Vive l'Anarchie !
Па да може да се искористи тоа за шатев и други анархисти од македонија, убаво би било да знаат луѓето дека имало анархисти на овие простори уште пред стотина години.
За радио опремата... како мислиш поевтино? не се разбирам многу од радио опрема ама нели е тоа скапа работа?
Поздрав и пиши кога ќе наминуваш во Скопјево ќе се најдеме.
Re: Анархизам, одма. Е како?
Radio oprema za lokalno pokrivanje 20-30 km domet ne e tolku skapa na staro, so pogolem domet se i poskapi i poglomazni.
Skopje treba da pominam pocetokot na Maj, dobro bi bilo da se najdeme.
Za Satev ima nesto na bugarski i grcki sajtovi, ima i na anarhopedia i na wikipedia kade sto se tvrdi deka toj ne bil anarhist tuku im se priklucil na drugite gemidzii koi bile anarhisticka organizacija od tipot 'propaganda by deed'... ke baram po net nesto ke se najde i ispecati.
Pozdrav
Vive l'Anarchie !
Skopje treba da pominam pocetokot na Maj, dobro bi bilo da se najdeme.
Za Satev ima nesto na bugarski i grcki sajtovi, ima i na anarhopedia i na wikipedia kade sto se tvrdi deka toj ne bil anarhist tuku im se priklucil na drugite gemidzii koi bile anarhisticka organizacija od tipot 'propaganda by deed'... ke baram po net nesto ke se najde i ispecati.
Pozdrav
Vive l'Anarchie !
Ravachol- Број на мислења : 79
Registration date : 2009-04-12
Re: Анархизам, одма. Е како?
Има ли книги посебно за гемиџиите(солунските атентатори), другари од Бугарија?
Има малку за нив во книгата историја на безвластието во бугарија, ама малку е.
Има малку за нив во книгата историја на безвластието во бугарија, ама малку е.
Страна 3 of 3 • 1, 2, 3
АНАРХИЈА :: Категорија :: Анархија
Страна 3 of 3
Permissions in this forum:
Не можете да одговарате на темите во форумот
|
|